Savezna komisija za telekomunikaciju (FCC) Sjedinjenih Država poništila je svoju odluku iz 2015. godine, donetu za vreme Obamine administracije, kojom je bilo zabranjeno internet provajderima da diferenciraju promet podataka, morali su da podjednako tretiraju digitalni promet bez obzira na njegov sadržaj, bez obzira da li je dolazio od najveće društvene mreže na svetu sa više od milijardu korisnika (Facebook), provajdera plaćenih igranih filmova (Netflix), poznatih novinsko-medijskih organizacija ili od pojedinačnih nepoznatih blogera čije misli nikad nije čitao.

U novonastaloj situaciji provajderi mogu da rade šta god hoće: mogu da usporavaju sadržaje koje ne vole, mogu da ubrzavaju dostavu onih sadržaja za koje vlasnici plaćaju (i naravno prebacuju teret troškova na svoje korisnike). Umesto prenošenja svega i bilo čega, mogu da se opredele za formiranje svojevrsnih paketa, sličnih kablovskim distributerima televizijskih programa – što se, u krajnjoj instanci, približava privatnoj cenzuri.

Do poništavanja pravila došlo je, naravno, usled lobiranja megaprovajdera (Verizon, AT&T, kao i najomrznutija kablovska firma u Americi, Comcast) koji su svog glavnog sponzora pronašli u novom predsedniku SAD Donaldu Trumpu: Trump ja imenovao jednog od Verizonovog pravnika za predsednika Komisije, i time je preokrenuo većinu petočlanog tela u njemu – i megaprovajderima – odgovarajuću glasačku mašinu.

Novi predsednik FCC-a Ajit Pai, bivši pravnik Verizona, opisao je odluku kao „ogromnu pobedu“ (svakako za svog bivšeg poslodavca) koja će pridoneti oživljavanju inovacije i spremnosti velikih kablovskih telefonskih kompanija da poboljšaju svoje mreže prenosa podataka.

Ogromna većina, čak 82 odsto Amerikanaca je protiv „liberalizaciji“ režima prenosa internetskog prometa, a skoro svaka profesionalna, tehnološka i naučna organizacija posvećena razvoju interneta digla je svoj glas protiv istog. Najveći provajderi se, naime, već nalaze u svojevrsnoj monopolističkoj poziciji jer su među sobom podelili najveća gradska tržišta gde živi oko tri četvrtine američkog stanovništva, tako da u ogromnoj većini gradova korisnici uopšte nemaju izbora za uvođenje digitalnog kabla u domaćinstva.

Ali da vidimo kakve su okolnosti u onim sredinama gde nikad nije ni postojalo pravilo neutralnosti internetskog prometa! Provajderi u Portugaliji već nude „pakete sadržaja“, a ostalo bogatstvo interneta jedva je dostupno njihovim mušterijama. A da ne govorimo o Kini gde komunističko partijsko i državno rukovodstvo podržava svoje provajdere, te sasvim otvoreno cenzuriše one sadržaje koje smatra „štetnim“ za „komunistički moral“ politički potlačenog stanovništva. Predsednik Trump se možda čak divi ovom poslednjem, te je možda  božićni dar megafirmama zapravo namenjen samom sebi.

Neke savezne države su odmah najavile da će pokrenuti sudske sporove protiv deregulacije, a demokratski članovi kongresa zahtevaju zakonodavnu akciju u korist široke publike. U sadašnjim okolnostima, međutim, biće sasvim teško, ako ne i nemoguće, da se neutralnost interneta ponovo proglasi za pravilo.